Zašto je važno društveno korisno učenje?

Posljednjih se tridesetak godina ovaj model poučavanja sustavno razvija i promovira kao model koji potiče civilno zalaganje studenata/ica, te je zamjetan veći broj sveučilišta i sveučilišnih profesora/ica koji su odlučili transformirati svoje tradicionalne nastavne aktivnosti.

Radi se o konceptu koji je višeznačan i na kojeg se u literaturi referira kao na poseban pristup poučavanju koji povezuje teorije i koncepte znanstvenih disciplina s aktualnim, realnim problemima u zajednici i društvu u širem smislu. Objašnjava ga se kao nastavnu metodu koja potiče aktivno učenje kod studenata, kao model iskustvenog učenja, kao proces praktične i direktne primjene postojećih resursa obrazovnih institucija u zajednici s ciljem odgovaranja na prepoznate potrebe zajednice pri čemu studenti/ice uče iz vlastitog iskustva (Ćulum, Ledić, 2010.).

Koja je važnost DKU-a? 

  • Važnost i doprinos primjene DKU-a za Sveučilište je preuzimanje aktivne uloge u društvu u rješavanju problema zajednice;
  • Važnost i doprinos primjene DKU-a za profesore/ice je povećavanje kvalitete i relevantnosti nastavničkog sadržaja;
  • Važnost i doprinos primjene DKU-a za studente/ice je razvoj osjećaja društvene odgovornosti i mogućnost povećavanja zapošljivosti;
  • Važnost i doprinos primjene DKU-a za zajednicu je lakše omogućen pristup znanjima i resursima sveučilišta.

Koji su to ključni doprinosi modela DKU-a za studente/ice? 

  • dalekosežni učinci na intelektualni, socijalni/društveni i emocionalni razvoj
  • olakšava se razumijevanje, učenje i savladavanje teorijskog dijela gradiva u sklopu kolegija
  • sposobnost snalaženja u nepredvidivim poslovnim situacijama
  • razvijaju se kompetencije ad hoc poslovnog odlučivanja
  • omogućuje se samorefleksija o osobnim predispozicijama za potencijalnu karijeru i potrebnim kompetencijama za istu
  • uočava se relevantnost teorijskog znanja na budućem radnom mjestu
  • razvijanje (misaone) kreativnosti i mogućnosti meta-promišljanja i analize
  • poboljšava se razumijevanje podjela, klasifikacija i pojašnjavaju pojmovi/koncepti koji se studentima nerijetko čine nerazumljivima, dosadnima ili nerealnima
  • upoznavanje s kaotičnom, zahtjevnom poslovnom stvarnosti u kojoj će se studenti naći nakon završetka studija
  • širenje mreže društvenih kontakata – upoznavanje potencijalnih poslodavaca, suradnika, partnera, klijenata 

U Hrvatskoj studenti/ice su nerijetko pasivni sudionici nastavnog procesa što podrazumijeva ex cathedra slušanje predavanja, odrađivanje seminara i/ili vježbi, polaganje ispita, te u mnogim slučajevima ne shvaćanje važnosti predmeta i upisanog studija. Činjenica je da u hrvatskom obrazovnom sustavu studenti/ice za vrijeme studija dobivaju puno teorijskog znanja, a vrlo malo praktičnog kroz iskustveno. 

Istraživanja o zadovoljstvu studenata studijskim programima i spremnosti za tržište rada (Mrnjavac, Pivac, 2015.) tako pokazuje da studenti/ice za većinu kompetencija smatraju da studij nedovoljno doprinosi njihovu razvoju. 

Neka od ostalih provedenih istraživanja o zadovoljstvu studenata/ica u RH pokazuju da studenti/ice u maloj mjeri smatraju da se na njihovim fakultetima kroz nastavu potiče interakcija sa zajednicom, te da nastava koju polaze u maloj mjeri utječe na stjecanje znanja i vještina za aktivno građanstvo i društvenu odgovornost (Ćulum, Ledić, 2010.). Preko 90% studenata/ica u RH smatra da bi nastavne sadržaje trebalo povezati s praktičnim radom, dok 85% studenata/ica smatra da bi nastavne teme trebalo prilagoditi potrebama svakodnevnog života (Ilšin, Spajić-Vrkaš, 2015.). Isto tako, u hrvatskom visokoškolskom sustavu zamjetan je izraziti manjak obrazovnih i odgojnih sadržaja, te nastavnih metoda usmjerenih na usvajanje vrijednosti, stavova, znanja i vještina neophodnih za razumijevanje civilnog zalaganja i uloge društveno odgovornog i aktivnog građanina u demokratskom društvu (Ćulum, Baketa, 2015.). 

Društveno korisno učenje kod studenata/ica dakle doprinosi razvoju osjećaja povezanosti sa zajednicom, potiče njihovu aktivnost i civilno zalaganje u zajednici, utječe na promjenu njihovih stavova, navika i ponašanja te jača suosjećanje za probleme građana/ki u zajednici, što ovaj model poučavanja čini vrijednim primjene. Izuzetno je važno da se kroz obrazovni sustav mladim ljudima omogući prilika za aktivno učenje, sudjelovanje, kritičko promišljanje, kao i da im se omogući učenje o temama koje su direktno povezane s realnim potrebama društva i lokalnog konteksta kojeg su dio.