Primjeri kršenja ljudskih prava

Diskriminacija žena na tržištu rada

Inicijativa Radno i ravnopravno tijekom studenog 2017. godine provela je kampanju #znatelištosunamrekli? kojoj je cilj bio osvijestiti javnost o kršenju prava žena, prisutnosti seksizma, nezakonitom postupanju od strane poslodavaca i rodnoj diskriminaciji s kojom se žene svakodnevno susreću na tržištu rada te potaknuti građane i građanke da reagiraju na ovaj problem. Više informacija

Govor mržnje i pozivanje na zločine iz mržnje

Dostupnošću interneta i razvojem digitalnih medija, povećava se prisutnost govora mržnje i pozivanje na zločine iz mržnje u medijima i na društvenim mrežama.

Jedan od primjera je slučaj komentara “Gamad pederska sve potamanit kao žohare ih treba” koji je napisan ispod članka “Hoće li gay brakovi uskoro biti legalni u čitavoj Europi” na portalu Index.hr. Slučaj je procesuiran i na temelju članka 325. Kaznenog zakona okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od mjesec dana i godinu dana uvjetne kazne. Više informacija

Udruga PaRiter je i sama imala slučaj govora mržnje i pozivanje na zločine iz mržnje u komentarima na Facebook stranici Udruge. Zaposlenice Udruge su kazneno prijavile osobu koja je ostavila niz uvredljivih i prijetećih komentara, između ostaloga, i kako bi ubio i izgladnjivao članice Udruge te kako mu ne bi bilo žao ići u zatvor nakon dolaska na jedno od javnih događanja u organizaciji Udruge s AK47 (kalašnjikovom), a sve radi toga što je naš rad orijentiran na promociju i zaštitu ljudskih i ženskih prava. Osim policiji i općinskom državnom odvjetništvu, slučaj je prijavljen i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova koja je i sama podigla kaznenu prijavu za prijetnju nanošenjem zla oružjem i javno poticanje na nasilje i mržnju zbog spola, spolne orijentacije i rodnog identiteta. Više informacija

Osobe s invaliditetom, arhitektonske barijere i otežan pristup zdravstvenoj zaštiti

Osobe s invaliditetom vrlo često nemaju samostalan i prilagođen pristup socijalnoj zaštiti, javnom i kulturnom životu, pa je tako primjerice radi arhitektonskih barijera osobama u invalidskim kolicima i koje se teže kreću uskraćen samostalan pristup primjerice bankomatima, bankama, kazalištima, Zavodu za zapošljavanje i sl. To je protivno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, dokumentu proizašlom iz načela Opće deklaracije o ljudskim pravima, ali i drugih međunarodnih dokumenata, a koja jasno naznačuje kako osobe s invaliditetom ne smiju ni u kojem pogledu biti diskriminirane ili im njihova jednakopravnost u odnosu na druge pripadnike/ce neke zajednice ima biti narušena. No nažalost, vrlo često to nije tako i sam pristup nekim važnim institucijama, poput bolnica, sudova, odgojno-obrazovnih institucija itd. nisu prilagođene za pristup osobama s invaliditetom te se iste, unatoč nacionalnim i međunarodnim uredbama, svakodnevno susreću s diskriminacijom i segregacijom. Više informacija

Segregacija romske djece

Romska nacionalna manjina susreće se s različitim oblicima diskriminacije u društvu od zaposlenja sve do sudjelovanja u političkom životu. Jedan primjer je segregacija romske djece u hrvatskim školama. Ovaj slučaj završio je na Europskom sudu za ljudska prava, a Veliko vijeće je donijelo presudu kojom se spomenuta segregacija romske djece u posebne razrede ocijenila kao protuzakonita diskriminacija i povreda Europske konvencije o ljudskim pravima. Slučaj Oršuš obuhvaćao je četrnaestero učenika osnovnih škola u tri hrvatska sela, koja su svrstana u posebno razredno odjeljenje zbog navodnih jezičnih barijera. Podnositelji tužbe izjasnili su se da je ovakav postupak očita diskriminacija na temelju etničke pripadnosti. Više informacija

Zločin iz mržnje

Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno prema pojedincu/ki zbog njegove/njezine rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta (Kazneni zakon, čl. 87 st. 21). On se uzima kao otegotna okolnost u sljedećim kaznenim djelima kod kojih je uveden kao posebni kvalificirani oblik: tjelesna ozljeda (KZ, čl. 117), teška tjelesna ozljeda, (KZ, čl. 118), osobito teška tjelesna ozljeda (KZ, čl. 119), prisila (KZ, čl. 138), prijetnja (KZ, čl. 139), teška kaznena djela protiv spolne slobode (KZ, čl. 154), izazivanje nereda (KZ, čl. 324), javno poticanje na nasilje i mržnju (KZ, čl. 325), teško ubojstvo (KZ, čl. 111), sakaćenje ženskih spolnih organa (KZ, čl. 116).

Primjera zločina iz mržnje je nažalost mnogo, no da izdvojimo samo par: 2017. godine nepoznati su počinitelji u kasnim noćnim satima bacili suzavac u klub SuperSuper za vrijeme održavanja zabave LGBT zajednice. U panici od dima i u nastojanju da što prije dođu do svježeg zraka, 300 pojedinaca/ki je nahrlilo na vrata pri čemu je jedan dio ljudi ostalo ozlijeđeno. Više informacija

Za javno poticanje na nasilje i mržnju prema LGBT zajednici podignuta je kaznena prijava protiv organizatora karnevala u Kaštelama radi spaljivanja pusta, a koji je simbolizirao slikovnicu o duginim obiteljima čime se javno pred djecom pozivalo na mržnju prema osobama temeljem njihove spolne orijentacije. Više informacija

Za pravoslavni Božić ove godine, Ivan Đakić, sin HDZ-ovog saborskog zastupnika, je javno poticao na nasilje i mržnju prema srpskoj zajednici objavivši na svojem Facebook profilu fotografiju osobe s ustaškim znakovljem koja u ruci drži odrubljenu glavu osobe s četničkim oznakama uz poruku “Svim prijateljima Srbićima sretan Božić”. Protiv njega je podignuta optužnica. Više informacija

Rodno uvjetovano nasilje

Ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca ključni su element u sprečavanju nasilja nad ženama, prepoznajući nasilje nad ženama kao manifestaciju povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca koji su doveli do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca te do sprečavanja punog napretka žena. Treba prepoznati i strukturalnu narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja te da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce.

Nakon više godina ukazivanja na široku rasprostranjenost opstetričkog nasilja u bolnicama od strane bolničkog osoblja prema ženama prije, tijekom i nakon porode te tijekom izvođenja rutinskih zahvata bez anestezije, u 2018. godini je ovaj problem eksplodirao u medijima nakon istupa saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić kada je progovorila o svom osobnom iskustvu. Udruga RODA pokrenula je akciju #PrekinimoŠutnju na nacionalnoj razini, a udruge diljem Hrvatske koje se bave promicanjem dobrobiti i unaprjeđenjem prava žena, odazvale su se i u svojim sredinama čitale svjedočanstva žena u javnom prostoru kako bi osvijestile javnost o ovom ozbiljnom kršenju prava na zdravstvenu brigu, pravo na dostojanstvo i pravo na život slobodan od nasilja. Više informacija

Pravo na život u slobodi od nasilja ženama nije zagarantiran ni u privatnim okruženjima svojih domova i obitelji. Dapače, upravo najveći postotak nasilja nad ženama čine njihovi sadašnji ili bivši partneri. Naš sustav nema osigurane adekvatne i funkcionalne mehanizme zaštite žena i djece žrtve nasilja, naprotiv, često je i sam sustav provoditelj ili sukrivac za proživljeno nasilje. Ovakvih primjera je zaista mnogo, ali jedan od recentnijih je slučaj žene koja je pokušala sve kako bi zaštitila sebe i djecu od nasilnog supruga alkoholičara, da bi na kraju završila pod teškim operacijama nakon što ju je napao i izmasakrirao lice sjekirom, zahvaljujući upravo sustavu koji nije adekvatno reagirao. Više informacija

Žene žrtve nasilja često su diskriminirane, stigmatizirane i dodatno viktimizirane za vrijeme samih pravosudnih postupaka. Nerazumijevanje i ne-educiranost za slučajeve rodno uvjetovanog nasilja od strane pravosuđa je čestoo prva prepreka ženama da nasilje uopće prijave, a nerijetko i razlog za odustajanje. Ako se i odluče na taj postupak, veliki broj žena se mora suočiti sa sramotnim presudama za njihove zlostavljače koje su minimalne ili nikakve, a one same ostaju nezaštićene i u opasnosti od novih napada, a potencijalno i od gubitka života. Više informacija

Uskraćivanje zdravstvene skrbi

Institut priziva savjesti nije posebno obrađen u većini zakonodavstava u svijetu, niti je ugrađen u ustave i zakone, već je zaštićen kao jedna od temeljnih sloboda u okviru slobode mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Međutim, priziv savjesti u odnosu na zdravstvene usluge nije prepoznat u obvezujućim međunarodnim dokumentima niti podržan uspostavljenim standardima ljudskih prava. Poštivanje autonomije pacijentice/a  je jedno od glavnih načela u prakticiranju  medicine, stoga priziv savjesti treba biti ograničen ako: ne poštuje autonomiju pacijentice/a i nameće religijske, moralne ili druge stavove, utječe negativno na zdravlje i dobrobit pacijentice/a, zasnovan je na pogrešnim znanstvenim interpretacijama ili predrasudama te ako uzrokuje diskriminaciju i nejednakost.

U ovom trenutku, 54 posto ginekologa i ginekologinja odbija raditi svoj posao i odbija ženama pružiti zdravstvenu skrb na koju imaju pravo. Stoga slobodno možemo reći kako je pobačaj u Hrvatskoj, iako legalan – nedostupan. Više informacija

Zbog neregulacije “prava” na uskraćivanje zdravstvene skrbi, ono postaje sve prisutnijom ugrozom po zdravlje i život pacijenata/ica u našem zdravstvenom sustavu jer se ne veže samo uz pobačaj već uz cijeli niz medicinskih zahvata koji ni na koji način ne bi smjeli biti svedeni na svjetonazorsko pitanje. Kao takvi trebaju ostati upravo i isključivo medicinski zahvati koje specijalizirani medicinski stručnjaci/kinje imaju dužnost izvoditi, a samu uslugu unaprjeđivati prema suvremenim znanstvenim spoznajama. Više informacija