Što je DKU?

Društveno korisno učenje (DKU), kao model poučavanja prvotno razvijen 1967. godine u Sjedinjenim Američkim Državama poznat pod nazivom service-learning, za što su zaslužni Robert Sigmon i William Ramsey (Ćulum, Ledić, 2010.), je višedimenzionalno obrazovno iskustvo u kojem studenti/ce aktivno sudjeluju u kvalitetno osmišljenoj i organiziranoj aktivnosti u zajednici koja odgovara na prepoznate potrebe te zajednice. Putem primjene DKU-a studenti/ce promišljaju, preispituju i analiziraju vlastite aktivnosti što im omogućuje dublje razumijevanje sadržaja kolegija, uvažavanje doprinosa (znanstvene) discipline te snažniji osjećaj osobne društvene odgovornosti (Bringle, Hatcher, 1996.). 

Također društveno korisno učenje može se razumjeti kao model putem kojega studenti/ce uče kroz aktivno sudjelovanje u pomno promišljenim, planiranim i organiziranim aktivnostima koje odgovaraju na potrebe zajednice, a koordinirane su od strane sveučilišta i partnerske organizacije/ustanove u zajednici, te su aktivnosti integrirane u akademski kurikulum. Putem DKU-a studentima/cama se omogućuje vrijeme za promišljanje, raspravu i pisanje o iskustvima stečenima tijekom sudjelovanja u aktivnostima i pruža se prilika za primjenu novostečenih znanja i vještina u realnim životnim situacijama u vlastitim zajednicama. Dalje, studenti/ce unapređuju ono što se uči na nastavi šireći prostor učenja i na zajednicu, te promiču i potiču daljnji razvoj osjećaja društvene odgovornosti pojedinca i brige za druge. Ova metoda omogućava intelektualno i društveno angažiranje studenata/ica kao i što studente/ice čini društveno odgovornijim građanima/kama.

Dakle društveno korisno učenje  potiče snažnu integraciju sveučilišta u lokalnu zajednicu povezujući svoje resurse, rad i istraživanja za konkretne potrebe te zajednice. Studentima/cama omogućuje direktan angažman u lokalnoj zajednici i neposredan kontakt, te razvijanje specifičnih znanja i vještina koja stječu nudeći vlastita rješenja kao odgovore na postavljena pitanja/probleme utkana u sadržaj i nastavni plan kolegija. 

Koja je razlika između praktičnog rada u nastavi, volontiranja i društveno korisnog učenja?

Praktičan rad u nastavi podrazumijeva da je student/ica primarni primatelj/korisnik informacija i znanja, te je u prvom planu profesionalna razvoj studenata/ica. Naglasak je stavljen na stjecanje novih znanja i vještina.,  ishodi učenja unaprijed su definirani nastavnim programom, a  kontekst zajednice je zanemaren. Volontiranje pak podrazumijeva da je zajednica ta koja je primatelj, naglasak je na raznovrsnim aktivnostima u zajednici, a ishodi učenja nisu povezani s nastavnim programom. Volonterske aktivnosti u drugi plan stavljaju koncept učenja.

Društveno korisno učenja u odnosu na praktičan rad u nastavi i volontiranje podrazumijeva recipročan suradnički odnos na relaciji student/ica – zajednica. Profesionalni i osobni razvoj studenata/ica i briga za zajednicu jednako su važni, a potrebe/problemi zajednice i adekvatna rješenja imaju isti značaj. Postoji ravnoteža između ciljeva kolegija i ishoda djelovanja u zajednici i uravnoteženost konteksta nastavnog programa, zajednice i učenja studenata/ica (Ćulum, Ledić, 2010.).  

Društveno korisno učenje i projekt HOOD

Program društveno korisnog učenja u kontekstu projekta Humano obrazovanje – odgovorno društvo podrazumijeva uključivanje studenata/ica Sveučilišta u Rijeci u rad organizacija civilnog društva za vrijeme njihova studiranja. Studentima/icama će se omogućiti stjecanje praktičnih iskustva tijekom pohađanja novog kolegija te uključivanje u izravne aktivnosti za rješavanje potreba lokalne zajednice. Studenti/ice će usvojiti kompetencije i produbiti znanja vezana uz društveno važnu tematiku kojom se bave Udruge Lori, PaRiter i SOS Rijeka. Kroz jasno određene zadatke tijekom pohađanja nastave učit će o važnosti  kulture nenasilja, ljudskim i građanskim pravima i slobodama, općim i specifičnim pravima žena i seksualnih manjina, kao nužni(m) preduvjeti(ma) za uklanjanje svih predrasuda za gradnju humanijeg i uključivijeg društva.